Primjena ultrazvuka u ginekološkoj praksi
Suvremena dijagnostika u ginekologiji danas je nezamisliva bez primjene ultrazvuka. Bez ultrazvučnog pregleda niti jedan ginekološki pregled nije kompletan. Palpacijom donjeg trbuha uz pomoć dvije ruke ne mogu se razabrati strukture manje od 2-3 cm, osobito u debljih žena. Stoga se često dogodi da se nakon urednog kliničkog nalaza ultrazvučnim pregledom nađu odstupanja od normale.
Što je ultrazvuk?
Ultrazvukom se nazivaju zvučni valovi s frekvencijom većom od granice čujnosti ljudskoga uha, tj. iznad 20 kHz. Oni su mehaničko treperenje čestica i kao mehanička energija ne kumuliraju se u tkivima. Prolaskom ultrazvučnih valova kroz tkiva majke i ploda mehanička energija može izazvati određene promjene (apsorpcija, kavitacija), ali njihov utjecaj nije dokazan kod ultrazvučnih valova u dijagnostičkoj sonografiji.
Štetnost ultrazvučnih valova. Pitanje naknadnog djelovanja s mogućnošću štetnog učinka mora se uvažavati, iako goleme prednosti dijagnostičkog ultrazvučnog pregleda nadmašuju mogući, do sada neotkriveni rizik.
U ginekološkoj ordinaciji danas se traži moderna opremljenost ultrazvučnim aparatom visoke tehnologije, koji mora optimalno imati tri vrste sondi:
abdominalna, semikonveksna sonda za pregled trudnica u II. i III. tromjesečju
vaginalna, sektorska sonda za ranu trudnoću – I. tromjesečje i ginekološke pacijentice
linearna sonda za pregled dojki, jer i dojka spada u vanjski ženski spolni organ
Primjena Dopplerova efekta u ultrazvuku omogućuje detaljno istraživanje protoka krvi u maloj zdjelici, kao i fetalnog protoka. Osim morfologije, koju pruža klasičan ultrazvuk, obojenom doplerskom tehnikom (color Doppler) dobivamo parametre bitne za utvrđivanje funkcionalnog stanja struktura koje se istražuju.
Trodimenzionalni ultrazvuk obrađuje dvodimenzionalnu ultrazvučnu sliku uz pomoć programskog kompjutorskog prikaza određenog tkiva u sve tri dimenzije.
Ultrazvučna metoda dijagnostike jednostavna je za pacijenticu, bezbolna, pouzdana i lako se može ponavljati.
Da bismo ultrazvuk mogli optimalno koristiti, moramo znati što i kako gledati.
U maloj zdjelici smješteni su maternica, jajnici, jajovodi i rodnica – organi koji pripadaju ženskim spolnim organima. Ako se radi o trudnici, osim genitalija vizualizira se još zametak ili embrij, odnosno kasnije plod ili fetus, sa svim sadržajima gestacije: posteljicom, plodovom vodom i pupkovinom.
GINEKOLOGIJA
Ultrazvukom uspješno prikazujemo anatomiju male zdjelice, dobroćudne i zloćudne tumore maternice, jajnika i jajovoda. U postupcima potpomognute oplodnje transvaginalni ultrazvuk koristi se za praćenje rasta jajnih stanica (folikulometrija) i sluznice maternice. Obojeni dopler koristi se u dijagnostici uzroka neplodnosti metodom histerosonosalpingografije, a trodimenzionalni ultrazvuk ima svoju ključnu ulogu u identifikaciji duplikacijskih anomalija maternice.
Upalna bolest zdjelice uzrokovana pritajenom klamidijskom infekcijom ima za posljedicu trajno oštećenje jajovoda i u trećini slučajeva postaje uzrokom neplodnosti. Doplerski zapis pomoći će nam u razlikovanju upalnih promjena od malignih novotvorina.
Naposljetku, u žena u postmenopauzi ultrazvučno zadebljana sluznica maternice indikacija je za endometrijsku biopsiju, a ispitivanje cirkulacije obojenim doplerom kod povećanih jajnika predstavlja svojevrsnu metodu detekcije karcinoma jajnika.
ANTENATALNA ZAŠTITA
Pojavom novih, tehnološki sofisticiranih ultrazvučnih aparata moguće je rano otkriti trudnoću. Već od druge polovice 4. tjedna gestacije moguće je ultrazvukom pratiti srčanu akciju, pa je tako srce prvi ultrazvukom vidljiv organ. Novim dijagnostičkim aplikacijama (Dopplerov učinak i pulsni ultrazvuk) dobivamo i fetalne hemodinamske parametre za procjenu cirkulacije.
U I. Tromjesečju potrebno je učiniti prvi ultrazvučni pregled s mjerenjima kojima procjenjujemo gestacijsku dob s najmanjim odstupanjima. To se osobito odnosi na žene s neredovitim menstruacijskim ciklusima. Tada dijagnosticiramo i višeplodne trudnoće i moguće spontane pobačaje, kojih ima 10-15%. Nezamjenjiva je uloga ultrazvuka u otkrivanju i liječenju izvanmaternične trudnoće, i to prije nego što nastupi poznati trijas simptoma – bol , krvarenje i izostanak menstruacije.
U ranoj trudnoći ultrazvukom otkrivamo pridružene miome, ciste jajnika i septume maternice, a pretraga koju zovemo cervikometrija ispituje kompetenciju vrata maternice da izdrži trudnoću do kraja. Time se uz pomoć ultrazvuka otkrivaju kasni spontani pobačaji i prijevremeni porođaji.
Glavna je svrha ultrazvučnog pregleda u trudnoći praćenje pravilnog rasta i razvoja ploda, utvrđivanje starosti trudnoće i pravodobno otkrivanje malformacija ploda. Zahvaljujući mogućnosti prepoznavanja defekata ultrazvukom, koji su u visokom postotku simptomatični za pojedine kromosomopatije, otkrivamo više od 75% fetalnih malformacija.
Ultrazvučni pregled između 18. i 20. tjedana treba usvojiti kao glavni pregled za potvrdu normalne fetalne anatomije, uključujući i srčanu anatomiju.
Treći pregled u razdoblju od 30. do 32. tjedna potvrđuje uredan fetalni rast ili otkriva placentnu insuficijenciju doplerskim mjerenjem protoka krvi. To znači da u plodova sa zastojem rasta možemo nekoliko tjedana ranije otkriti fetalne kompenzacijske mehanizme i utvrditi kad nastupa vrijeme za dovršenje trudnoće..
Uz redovitu antenatalnu zaštitu kojom se vodi stručna briga za majku i još nerođeno dijete, što uključuje 9-11 pregleda u trudnoći, optimalno je svaki drugi put obaviti i ultrazvučni pregled
DOJKE
Rano otkrivanje tumora dojki vezano je za mamografsku dijagnostiku, a to je radiološka pretraga. Za žene mlađe od 35 godina te trudnice i dojilje ultrazvučni je pregled dojki glavna dijagnostička metoda. Štoviše, u toj su životnoj dobi češće cistične i solidne dobroćudne promjene dojke. U svih ostalih žena to je komplementarna metoda pregleda dojki, koja uvelike pridonosi točnosti dijagnoze te omogućuje razlikovanje dobroćudnih od zločudnih tomora dojke.