SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA- PCOS


SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA- PCOS

PCOS predstavlja jedan od najčešcih hormonskih poremećaja žena reproduktivnog doba i čest je uzrok izostanka ovulacije, poremećaja mestrualnog ciklusa i steriliteta.

Žene sa sindromom policističnih jajnika mogu imati neke od slijedećih simptoma:

  •   Amenoreja (produženi izostanak menstruacije), retka menstruacija, i/ili oligomenoreja (neredovna krvarenja) – ciklusi su često duži od šest nedjelja. Neredovno krvarenje može biti i sa produženim krvarenjem, slabim ili teškim krvarenjima ili čestim tačkastim krvarenjima (spotting).
  •   Oligo ili anovulacija (retka ili odsutna ovulacija)
  •   Hiperandrogenizam – povišen nivo muških hormona, narocito testosterona, androstenediona i dehidroepiandrosterona sulfata (DHEAS).
  •   Sterilitet – Kod sindroma policističnih jajnika do steriliteta dolazi zbog disfunkcije ovulacije.
  •   Cistični jajnici – klasicni policistični jajnici imaju izgled «nanizanih bisera» ili «biserne ogrlice» sa mnogim cistama. Teško je dijagnostikovati sindrom policističnih jajnika bez prisutnosti cista (više od 12) ili uvečanih jajnika.
  •   Povečani jajnici – policistični jajnici su često 1,5 do 3 puta veći od normalnih.
  •   Hronična bolnost u donjem dijelu stomaka – tačan uzrok ovih bolova nije poznat, ali to mogu biti uvečani jajnici. Bol se smatra hroničnom kada se pojavljuje duže od šest meseci.
  •   Sklonost dobijanju na težini – često žene sa sindromom policističnih jajnika imaju tzv. oblik jabuke gde se povečanje težine koncentriše na trbuhu, slično načinu na koji se muškarci goje. Treba naglasiti da je većina žena sa sindromom policističnih jajnika pretjerano uhranjena, ali ne sve.
  •   Otpornost na insulin, hiperinsulinemija i dijabetes.
  •   Dislipidemija (abnormalnost lipida) – neke žene sa sindromom policističnih jajnika imaju povišen LDL i smanjen HDL – razinu holesterola, kao i povišene trigliceride.
  •   Hipertenzija– krvni pritisak preko 140/90.
  •   Hirzutizam (prekomjerna maljavost) – prekomjeran rast dlaka na licu, bradi, grudima, abdomenu, palcima ili nožnim prstima.
  •   Alopecija (muški tip čelavosti ili stanjivanja kose).
  •   Akne/masna koža/seboreja – proizvodnja masti je stimulisana prevelikom proizvodnjom androgena.
  •   Akantosis nigrikans (tamne mrlje na koži, koje su smeđe, gotovo crne) – često na vratu sa zadnje strane ali isto i na pregibima ruku, grudi i između bedara, povremeno na šakama, laktovima i koljenima. Tamnija koža je često baršunasta ili gruba na dodir.

Sindrom policističnih jajnika uglavnom se smatra sindromom prije nego bolešcu (iako se često naziva bolest policisticnih jajnika) jer se manifestuje kroz grupu znakova i simptoma koji mogu nastati u različitim kombinacijama.

Tačan uzrok sindroma policističnih jajnika je nepoznat. Postoje studije koje govore kako je sindrom policističnih jajnika nasljedan. Kako neko ima genetsku predispoziciju za dijabetes, tako može imati i za sindrom policističnih jajnika. Rastuča kolekcija podataka predlaže da su povišeni nivoi insulina nezdrave i pridonose povečanju proizvodnje androgena, pogoršavajući tako simptome sindroma policističnih jajnika od kozmetičkih pitanja do neplodnosti i na kraju povećanog rizika od raznih vrsta raka i bolesti srca.

Tretman ovog stanja je individualan i zavisi od simptoma koje prouzrokuje,kao i cilja pacijentkinja. Iako je čest uzrok subfertiliteta, raznim metodama liječenja, od onih jednostavnijih do kompleksnijih se postižu vrlo dobri rezultati kod ovih pacijenata.